Naslovnica

BIBRICH UIP 2014-09-9823 uspostavni je istraživački projekt koji je od rujna 2015. do kolovoza 2018. financirala Hrvatska zaklada za znanost. Projekt je djelovao na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, gdje je cijelo vrijeme imao iznimno veliku podršku ne samo Uprave Fakulteta i kolega znanstvenika, nego i svih djelatnika Stručnih službi koji su brzo i kompetentno obavljali potrebne poslove.

Tematika i smjerovi istraživanja

Projekt je bio usmjeren na istraživanje prijevoda dječje književnosti i književnosti za mladež na hrvatski jezik tijekom dvadesetoga stoljeća, kao i prijevoda hrvatske književnosti na druge jezike u istomu razdoblju. U središtu je istraživanja bila dinamika kulturne i književne razmjene koja se realizira kroz prijevodnu književnost. Razmatrala se uloga prijevodne književnosti u razvoju hrvatske dječje književnosti i srodnih književnih te drugih medijskih pojava, kao i adaptacije djela iz stranih književnosti. Analizirali su se pojedinačni prijevodi važnijih djela s obzirom na vjernost prijevoda i kulturni transfer i njihova recepcija u hrvatskoj kulturi te se istraživala recepcija hrvatske dječje književnosti u drugim kulturama. Glavni je cilj projekta bio uspostaviti novo istraživačko područje poredbene dječje književnosti u Hrvatskoj u okviru znanosti o književnosti i općenito humanističkih istraživanja.

Korpus

Korpus istraživanja omeđen je vrsno i kronološki, tj. za potrebe projekta analizirali su se prijevodi cjelovitih pripovjednih djela objavljeni u obliku knjige i nastali tijekom 20. stoljeća. Obuhvaćena su djela koja pripadaju književnom sustavu dječje književnosti, adolescentske književnosti, književnosti za mladež i s njima povezanih ukriženih (crossover) tekstova, a također djela popularne i lijepe književnosti koja su redovito čitali i mlađi čitatelji. Sastavljena je bibliografija takvih izdanja, koja je dostupna za pretraživanje na stranicama projekta.

Metodologija

Metodologija je interdisciplinarna i primjerena pojedinim istraživačkim zadaćama. U temelju su interdisciplinarni metodološki postupci poredbene (dječje) književnosti, osobito istraživanja prijenosa i kontakata, koji se kombiniraju s metodologijom znanosti o prevođenju i metodama drugih srodnih disciplina, primjerice bibliografskih i povijesnih istraživanja, digitalne lingvistike i dr.
Metodologija izrade bibliografije razvijena je na temelju rezultata završenoga istraživačkoga projekata MZO (Hrvatska bibliografija dječjih knjiga do 1945. MB: 227-2270674-0724, voditelj Berislav Majhut), koja je dalje razrađena i prilagođena potrebama projekta. Unosilo se 26 vrsta podataka za svaki obrađeni naslov.
Sama bibliografija upotrijebljena je u projektu kao analitički alat i dragocjen izvor podataka za istraživanje kulturno-povijesnih prijenosa i kontakata posredstvom prijevoda.

Članovi projektne skupine i suradnici

Projektna skupina okuplja jedanaest članova, tj. voditeljicu projekta, devet istraživača i jednu doktorandicu. Kao vanjski suradnici projekta u istraživanjima su sudjelovali dr. sc. Ana Batinić (Odsjek za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU) i Edin Badić, doktorand.

Provedba projekta

Projekt je proveden izvođenjem Istraživačke zadaća i druge projektne aktivnosti provodile su se u tri koraka, a oni su se u odnosu na pojedinačne aktivnosti vremenski donekle preklapali.

U prvom je koraku naglasak bio na sastavljanju korpusa (izradi bibliografije prijevoda dječje književnosti i književnosti za mladež s hrvatskoga i na hrvatski jezik tijekom 20. stoljeća), postavljanju teorijskih i metodoloških temelja istraživanja i razmjeni istraživačkih iskustava pojedinih članova projekta. Na redovitim projektnim sastancima održavane su sesije uzajamnoga poučavanja. Svaki je član projekta predstavio područje svojega istraživačkoga interesa, istraživačke metode i rezultate. U živoj diskusiji i razmjeni iskustava postupno se izgrađivao zajednički pristup tematici i modificirali su se metodološki postupci primjereni pojedinim smjerovima projektnih istraživanja.

U drugom koraku naglasak je bio na provođenju istraživanja i interpretaciji rezultata. Na sastancima projektne skupine pojedini su istraživači iznosili izvješća o konkretnim istraživačkim zadaćama, nakon čega bi se u raspravi provelo međusobno savjetovanje. Pojedinačna se istraživanja odnose na prijevodne tijekove i trendove u širem povijesnom, kulturnom, ideološko-političkom kontekstu, prevoditeljske i nakladničke prakse, hrvatsku recepciju prijevodne književnosti i njezine odjeke u hrvatskoj dječjoj književnosti, razumijevanje širega konteksta pojavljivanja prijevoda, kao i na različite studije slučaja, posvećene npr. pojedinim pojavama, pojašnjenju nastanka pojedinih prijevoda te utvrđivanju i razumijevanju prijevodnih strategija i prijevodnih normi u pojedinim prijevodima usporedbom polaznog i ciljnog teksta i ponovnih prijevoda.

U trećem je koraku naglasak bio na pripremi rezultata za diseminaciju, na njihovu vrednovanju unutar projektne skupine te na samoj diseminaciji rezultata i zaključaka posredstvom izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu te objavljivanjem radova u relevantnim publikacijama.

Projektne aktivnosti

U svrhu realizacije ciljeva, članovi projekta proveli su zajedničke i pojedinačne aktivnosti. Zajedničke su aktivnosti bile izrada bibliografije, organizacija kolokvija te redoviti sastanci radne skupine u svrhu uzajamnog znanstvenog poučavanja i razmjene iskustava, a pojedinačni terenska istraživanja, znanstvena usavršavanja te diseminacijske aktivnosti (sudjelovanja na konferencijama, objavljivanje radova i javna predavanja i nastupi).

Bibliografija prijevoda dječje književnosti i književnosti za mladež obuhvaća više od 4700 unosa pojedinih izdanja prijevoda. Bibliografiju je moguće pretraživati po različitim kategorijama. Za članove projekta omogućen je i povlašteni pristup u svrhu unošenja novih podataka. Bibliografija sastavljena tijekom projekta nastavit će se dopunjavati i proširivati. Uz pripovjednu prozu nastavljaju se unositi prijevodi dječjega pjesništva i drugih vrsta tekstova, korpus će se proširiti prijevodima objavljenim u časopisima i zbirnim izdanjima, a vremenski će se zahvatiti i djela iz ranijih razdoblja, kao i ona objavljena u 21. stoljeću.
Uz glavnu bibliografiju prikupljaju se i bibliografije relevantnih radova o prijevodnoj dječjoj književnosti.

Projektna skupina organizirala je ukupno pet znanstvenih kolokvija, od toga tri na kojima su gostovali strani eksperti. Svi su kolokviji bili otvoreni za javnost. Prvi je kolokvij, Prijevodi: tematika i dileme, održan 2. lipnja 2016., a drugi, Smjerovi istraživanja, 17. lipnja 2016. Slijedio je kolokvij Post-Socialist Translation Studies, 20. svibnja 2017., na kojemu je gostovala prof. dr. sc. Nike Kocijančić Pokorn (Slovenija), a potom i kolokvij Retranslations, 23. veljače 2018., na kojemu je gošća bila prof. dr. sc. Kaisa Koskinen (Finska). Konačno, kolokvij na temu Translation and transfer in children’s literature: The Croatian perspective, održan je u dva dijela, prvi dio, Breaking the path, održan je 7. srpnja 2018., a drugi dio, Future prospects, 13. srpnja 2018. Na tom su kolokviju sudjelovali sljedeći pozvani predavači: prof. emer. dr. sc. Jan Van Coillie (Belgija), dr. sc. Anne Ketola (Finska) i dr. sc. Mikołaj Deckert (Poljska). Svi su se kolokviji održali na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.

Održana su ukupno 22 sastanka projektne skupine, uključujući i one u danima održavanja navedenih kolokvija i javnoga predstavljanja projekta, 29. veljače 2016. godine. Svi članovi istraživačke skupine održali su predavanja o području svoje ekspertize u okviru uzajamnoga znanstvenoga poučavanja te su redovito govorili o rezultatima svojih istraživanja u svrhu uzajamnoga savjetovanja. Također, teme sastanaka bile su, među ostalim, pripreme periodičnih izvješća, projektne publikacije i osnivanje Centra za istraživanje dječje književnosti i kulture. Sastanci su bili sadržajni, znanstveno korisni i poticajni za timski rad i povezivanje članova istraživačke skupine, osobito u smjeru posvećenosti zajedničkim ciljevima, razvijanja osjećaja pripadnosti skupini i izgradnje ugodnoga radnoga okružja.

Članovi projektne skupine proveli su ukupno sedam terenskih istraživanja u nacionalnim sveučilišnim i specijaliziranim knjižnicama: Sanja Lovrić Kralj u Njemačkoj (Frankfurt/Main), Tihomir Engler također u Njemačkoj (München), Iris Šmidt Pelajić te Snježana Veselica Majhut u Austriji (Beč), Corinna Jerkin u Belgiji (Antwerpen i Bruxelles) te Snježana Veselica Majhut u Sloveniji (Ljubljana).

U svrhu znanstvenoga usavršavanja, članovi projektne skupine u devet su navrata sudjelovali na znanstvenim radionicama, ljetnim školama ili seminarima. Ivana Milković sudjelovala je na radionicama u okviru 14. konferencije Slavističke udruge za kognitivnu lingvistiku – SCLC 2015 u Sheffieldu i Oxfordu (Ujedinjeno Kraljevstvo). Sanja Lovrić Kralj i Corinna Jerkin provele su 2016. godine tjedan dana na Londonskoj školi za rijetke knjige (London Rare Books School – LRBS), i to na tečajevima Children’s Literature, odnosno An Introduction to Bibliography, a Berislav Majhut na tečaju History of Book Illustration 2017, godine (Ujedinjeno Kraljevstvo). Katarina Aladrović Slovaček sudjelovala je na radionicama Statistics for Experimental Linguistics u Utrechtu (Nizozemska), Introduction to multi-dimensional analysis u gradu Santiago de Compostela (Španjolska) i Grammar and Corpora u Mannheimu (Njemačka), sve 2016. godine. Osim toga, Corinna Jerkin sudjelovala je na dvotjednoj ljetnoj školi Ibn Tibbon u Granadi (Španjolska) 2017. godine, a Nada Kujundžić u radu dvotjedne 29. istraživačke ljetne škole In Translation Studies u Leuvenu i Antwerpenu (Belgija) 2018. godine. Obje su se članice projekta istaknule svojim sudjelovanjem te su im organizatori dodijelili nagrade u obliku smanjene kotizacije za pohađanje programa.

Nastupi na znanstvenim skupovima. Članovi projektne skupine ostvarili su ukupno četrdeset (40) nastupa na znanstvenim skupovima u Republici Hrvatskoj i širom svijeta. Sudjelovali su na međunarodnim znanstvenim skupovima u inozemstvu s dvadeset (20) izlaganja i jednim posterom, i to u ukupno dvanaest zemalja: u Belgiji (Ghent), Kanadi (Toronto), Italiji (Forlì – Bertinoro), Latviji (Riga), Novom Zelandu (Auckland), Poljskoj (četiri konferencije: Łódź, Poznań te dvije u Krakówu), Rumunjskoj (Craiova), Sloveniji (dvije konferecije u Mariboru), Sjedinjenim Američkim Državama (Columbus, OH), Španjolskoj (tri konferencije: Santiago de Compostella, Valencia, Granada), Turskoj (Istanbul), Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske (dvije konferencije: Sheffield i Oxford, London). To je ukupno devetnaest (19) međunarodnih znanstvenih konferencija u inozemstvu.
Također su održali sedamnaest (17) izlaganja na šest (6) različitih međunarodnih skupova koji su održani u Republici Hrvatskoj (tri u Zagrebu, dva u Osijeku, jedan u Splitu), od toga devet (9) na međunarodnom znanstvenom kolokviju u srpnju 2018. godine, u organizaciji projekta. Još su dva izlaganja održana na domaćim skupovima, tj. kolokvijima u organizaciji projekta BIBRICH, bez međunarodnoga sudjelovanja.

Članovi istraživačke skupine objavili su do zaključenja projekta dvadeset (20) radova, i to sedam (7) u publikacijama kategorije a1 i trinaest (13) u publikacijama kategorije a2. Za objavljivanje su prihvaćena ukupno trideset i dva (32) pojedinačna rada članova projektne skupine (s istaknutom potporom HRZZ). Od toga je šest (6) radova prihvaćeno za objavljivanje u publikacijama kategorije a1, dva (2) za objavljivanje u publikacijama kategorije a2, a dvadeset i pet (25) je radova uvršteno u znanstvene knjige koje donose rezultate samoga projekta i također su publikacije kategorije a2. Knjiga Prijevodi dječje književnosti: pogled iz Hrvatske obuhvaća 18 radova, tj. 17 radova članova projektne skupine i jedan rad Edina Badića, vanjskoga suradnika. Knjiga Hlapić u bijelom svijetu obuhvaća devet radova, tj. sedam radova projektne skupine i dva rada Ane Batinić, vanjske suradnice. Osim toga, još su tri rada članova projektne skupine na razmatranju u publikacijama kategorije a1.

Članovi projektne skupine održali su i tri javna predavanja u svrhu popularizacije projekta; od toga, dva predavanja na sastancima Odjela za rano učenje jezika Hrvatskoga filološkoga društva, a jedno na redovitim sastancima Zagrebačkoga lingvističkoga kruga. Također je održano javno predstavljanje projekta u veljači 2016. godine, a projektu BIBRICH bila je posvećena i radio emisija „Drag mi je Platon“ na 1. programu Hrvatskoga radija, 9. ožujka 2016.

Članovi projektne skupine pripremili su materijale za osnivanje Centra za istraživanje dječje književnosti i kulture i inicirali njegovo osnivanje. Centar djeluje na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Istraživački je rad Centra usmjeren na područje poredbene dječje književnosti.

Rezultati istraživanja

Rezultati pojedinačnih istraživanja iznose se u radovima objavljenima u okviru projekta BIBRICH, a sažetci radova nalaze se na stranicama Hrvatske znanstvene bibliografije.

Tijekom projektnoga razdoblja prikupljen je korpus istraživanja, tj. bibliografija prijevoda objavljenih tijekom 20. stoljeća s različitih jezika na hrvatski i s hrvatskoga na druge jezike. Etablirani metodološki postupci dorađeni su i prilagođeni pojedinim projektnim istraživačkim zadaćama. Opisani su pojedini trendovi i tendencije prijevodnih i nakladničkih praksi u povijesnom kontekstu. Razmotren je utjecaj prijevoda na uspostavljanje i modifikacije sustava hrvatske dječje književnosti i njihov status u književnom kanonu. Analizom pojedinih parova polaznih i ciljnih tekstova, kao i njihovom usporedbom s ponovnim prijevodima, utvrđene su prijevodne strategije na različitim diskursnim razinama pojedinih djela i otkrivene neke prijevodne norme. Istražene su i pojave adaptacija pojedinih svjetskih klasika za mlađu djecu u hrvatskom kontekstu, kao i druge pojedinačne teme.

Prinosi pojedinih članova istraživačke skupine, osim što su pridonijeli zajedničkim ciljevima, otvorili su i nove smjerove izučavanja prijevodne dječje književnosti u hrvatskom kontekstu, koje su do sada uglavnom bili tek naznačeni. Katarina Aladrović Slovaček primijenila je digitalnu lingvističku analizu diskursa u raščlambi prijevoda, s naglaskom na prijevode sa slavenskih jezika na hrvatski i obrnuto. Marija Andraka usmjerila se na istraživanje prijevodnih strategija u ponovnim prijevodima s obzirom na prevođenje kulture te na utjecaj povijesnog, društveno-političkog i kulturnog konteksta na prijevodne tijekove u hrvatskim prijevodima talijanske dječje književnosti. Tihomir Engler istražio je prijevodne pojave vezane uz kontakte njemačke i hrvatske dječje književnosti te esperanto kao posredni jezik u prevođenju hrvatske dječje književnosti na druge jezike. Nada Kujundžić istražila je strategije prisutne u hrvatskim prijevodima anglofonih klasika dječje književnosti, adaptacije, te prijevode i recepciju fantastike u hrvatskoj sredini. Sanja Lovrić Kralj bila je zadužena za usklađivanje prinosa za bibliografiju prijevoda, a svoja je istraživanja usmjerila na utjecaj prijevoda na hrvatsku dječju književnost, njezinu poetiku i nakladničke prakse te osobito na pojave popularne kulture u vezi s dječjim štivom. Berislav Majhut istražio je glavne prijevodne trendove u hrvatskoj dječjoj književnosti u 20. stoljeću s posebnim naglaskom na rekonstrukciju povijesnoga ideološkoga konteksta hrvatske dječje književnosti te prisutnost izvornih stranih dječjih knjiga u hrvatskom kulturnom prostoru. Ivana Milković istražila je teme vezane uz prisutnost i status prijevodne dječje književnosti u hrvatskom obrazovnom kontekstu te se također usmjerila na prijevodne strategije u hrvatskim prijevodima anglofonih klasika dječje književnosti. Iris Šmidt Pelajić istražila je prijevode modernih klasika njemačke dječje književnosti na hrvatski i hrvatske dječje književnosti na njemački. Snježana Veselica Majhut usmjerila se na analizu tekstno-lingvističkih normi u prijevodima s engleskoga na hrvatski, na prijevodne trendove te na prijevode i ponovne prijevode pojedinih dječjih klasika. Corinna Jerkin, poslijedoktorandica, istražila je odnos pripovjednoga i prevoditeljeva glasa u prijevodima i ponovnim prijevodima te se usmjerila na teorijsko razmatranje odnosa pripovjedača i prevoditeljeva glasa u kontekstu dječje književnosti. Edin Badić dao je svoj doprinos projektu istraživanjem prijevoda skandinavske dječje književnosti na hrvatski, a Ana Batinić dvama studijama o prijevodu Šegrta Hlapića na engleski.
Smiljana Narančić Kovač, voditeljica projekta, koordinirala je rad projektnih istraživanja, razmatrala semiološke aspekte prijevodne književnosti te je istražila trendove prevođenja anglofone dječje književnosti na hrvatski i hrvatske na engleski, kao i različite pojave i prevoditeljske postupke u ponovnim prijevodima dječjih klasika.

Projekt BIBRICH ispunio je postavljene ciljeve: sastavljanje bibliografije prijevoda, utvrđivanje prijevodnih tijekova i trendova, opis hrvatske recepcije dječje književnosti iz drugih kultura te utvrđivanje prijevodnih normi i prijevodnih strategija. Osim toga, postavljeni su teorijski i metodološki temelji istraživanja te osigurani uvjeti za dalji razvoj uspostavljenoga područja istraživanja. Dosadašnji rezultati iznjedrili su i dodatna pitanja, kao što su tumačenje utvrđenih prijevodnih i nakladničkih praksi i dinamike prevođenja dječje književnosti na hrvatski iz različitih polaznih kultura, pitanje posrednika (prevoditelja, nakladnika), dublje istraživanje pojave posrednih prijevoda i njihovih razloga itd.

Doprinos

Doprinos je projekta višestruk, a u istraživačkom se smislu ogleda u pokretanju novoga istraživačkoga područja u hrvatskoj sredini, u oblikovanju istraživačke skupine koja će osigurati primjenu interdisciplinarnih metodoloških postupaka u okviru poredbene dječje književnosti, istraživanje međukulturnoga prijenosa i kontakata među jezicima i kulturama iz hrvatske perspektive te općenito u istraživanjima dječje književnosti i srodnih književnih sustava.
Projektna su istraživanja postavila temelje za dalji razvoj navedenoga područja.

U hrvatskoj sredini poraslo je zanimanje za istraživačke teme iz područja prijevodne dječje književnosti među mlađim članovima akademske zajednice, ali i među iskusnijim istraživačima.

Uspostavljeni su kontakti i suradnja s mnogim inozemnim znanstvenicima i ustanovama te se u tom smislu povećala vidljivost hrvatskih znanstvenoistraživačkih napora u području dječje književnosti u međunarodnoj akademskoj zajednici.

Projekt je osigurao nužne baze podataka za istraživanja u okviru discipline poredbene dječje književnosti uspostavljanjem bibliografije prijevoda, ali i sustavnim prikazom naslova navedenih u popisima lektire za osnovnu školu tijekom 20. stoljeća te popisima referentne literature.

Materijalni su uvjeti za nastavak rada osigurani osnivanjem Centra za istraživanje dječje književnosti i kulture Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je osmišljen i pokrenut u okviru projekta BIBRICH.

U Zagrebu, 1. rujna 2018.